Prag od šest ampera: zašto mali krov ne može puniti automobil iako proizvede dovoljno
Godišnji prinos govori jedno, a automobil prima drugo. Punjenje ne kreće ispod šest ampera, pa kod pet panela u automobil izravno može tek petina onoga što krov proizvede — kod osam panela već dvije trećine. Satni izračun za Zagreb i Split.
Ukratko
Broj panela za automobil obično se računa na godišnjoj razini: automobilu treba toliko kilovat-sati, krov daje toliko, podijeli se jedno s drugim. Po tom računu je za 15.000 km godišnje dovoljno pet panela.
Samo, automobil ne prima struju na godišnjoj razini nego u trenutku — i ne prima bilo koju snagu. Ispod šest ampera punjenje uopće ne kreće. Kad se satna proizvodnja krova provuče kroz to jedno pravilo, ispada da kod pet panela u automobil izravno može ući tek petina godišnjeg prinosa. Ostalo krov proizvede, ali ga automobil ne uzme.
Pod net-billingom to nije sitnica. Sat u kojem punjenje ne može krenuti je sat u kojem višak odlazi u mrežu po cijeni znatno nižoj od one koju plaćaš kad struju uzimaš natrag.
Odakle prag
Punjač i automobil dogovaraju se preko kontrolnog signala u kabelu, a norma IEC 61851 postavlja donju granicu tog dogovora na 6 ampera po fazi. Ispod toga automobil ne zatvara krug: nema polovične sesije, nema „puni koliko možeš".
Šest ampera na 230 volti je 1,4 kW. To je prag koji krov mora prijeći da bi punjenje uopće počelo. Rade li i automobil i punjač trofazno, prag je tri puta veći — 4,1 kW.
Što se dogodi kad se to primijeni na stvaran krov
Zagreb, satna proizvodnja iz PVGIS-a za cijelu 2023., paneli od 400 W pod optimalnim nagibom:
| Paneli | kWp | Prinos (kWh/god) | Sati u kojima punjenje može krenuti | Udio prinosa koji može izravno u auto | Dana bez ijednog takvog sata |
|---|---|---|---|---|---|
| 5 | 2,0 | 2.502 | 328 | 19% | 215 |
| 6 | 2,4 | 3.002 | 854 | 46% | 124 |
| 8 | 3,2 | 4.003 | 1.383 | 67% | 74 |
| 10 | 4,0 | 5.004 | 1.673 | 76% | 60 |
| 15 | 6,0 | 7.506 | 2.162 | 87% | 40 |
Prinos u drugom stupcu raste pravocrtno — svaki panel donosi jednako kao i prethodni. Stupac s upotrebljivim satima ne raste tako. Između petog i osmog panela udio skoči s 19 na 67 posto, a prinos je u međuvremenu porastao za nepunih šezdeset posto.
Ni more ne rješava prag, samo ga ublaži
Split ima osjetno više sunca, pa je zanimljivo koliko od toga završi u automobilu:
| Paneli | Zagreb | Split |
|---|---|---|
| 5 | 19% | 29% |
| 6 | 46% | 55% |
| 8 | 67% | 74% |
| 15 | 87% | 90% |
Razlika je najveća točno ondje gdje je niz premalen, a nestaje kod većih nizova. Drugim riječima: sunce pomaže, ali prag postavlja dimenzioniranje, ne zemljopis. Koliko panela treba za tvoj automobil razložili smo u vodiču koliko solarnih panela treba za punjenje električnog automobila.
Zašto krivulja tako izgleda
Niz od 2 kWp prijeđe 1,4 kW tek kad radi na sedamdeset posto svoje snage. To se događa oko podneva, po vedrom danu, u toplijem dijelu godine — i praktički nikad u studenom. Zato taj niz u Zagrebu ima 215 dana u godini bez ijednog sata u kojem bi se punjenje moglo držati, a proizvodio je svakog od tih dana.
Niz od 3,2 kWp isti prag prijeđe na četrdeset četiri posto snage, dakle znatno ranije ujutro i znatno kasnije poslijepodne, i po oblačnijem vremenu. Ista fizika, dvostruko dulji prozor.
Trofazno je posebna priča
Ako se puni preko trofaznog punjača, i automobil i punjač na sve tri faze, prag je 4,1 kW — snaga koju mali kućni niz ne dotakne nikad.
U Zagrebu se prvi upotrebljiv sat pojavi tek kod petnaest panela, i tada ih je 328 u cijeloj godini. Ni kod dvadeset panela (8 kWp) ne prelazi se 55 posto prinosa; isti taj niz jednofazno daje 91 posto.
Zato je za solarno punjenje važnije da punjač zna prebaciti na jednu fazu nego koliko kilovata nosi na papiru. Punjač od 22 kW koji ne zna sići na jednu fazu za krov je lošiji od običnog jednofaznog od 7,4 kW.
Znači li to da pet panela nema smisla?
Ne, i tu treba biti precizan.
Sve gore vrijedi za izravno punjenje — automobil uzima samo ono što krov daje u tom trenutku. U stvarnosti kuća radi drukčije: struja s panela ide u kućnu potrošnju ili u mrežu, automobil se puni iz mreže, a razlika se obračuna. Naš kalkulator upravo tako i računa: vrednuje godišnju struju, ne trenutak.
Ali pod net-billingom ta razlika ima cijenu. Isporučeni višak i preuzeta struja nisu jednako vrijedni, pa svaki sat u kojem punjenje nije moglo krenuti znači da je taj kilovat-sat prodan jeftino i kasnije kupljen skuplje. To je, ukratko, cijeli argument za veći niz i za punjač koji prati proizvodnju — više o samoj računici u tekstu net-billing 2026.: kako do isplativosti.
Sitnica koju gotovo nitko ne spominje
Punjenje na najnižoj snazi ujedno je i najneučinkovitije. Gubici punjača u automobilu velikim su dijelom fiksni — hlađenje, elektronika, pretvorba — pa se na 1,5 kW troše na mnogo manju količinu struje nego na 7 kW. Mi u modelu računamo da do baterije stigne 87 posto, što je u ovom režimu optimistično; realnije je između 75 i 80. Kažemo to otvoreno jer je to pogreška koja ide nama u korist, a ne tebi.
Kako smo računali
PVGIS (podaci Europske komisije), satni niz za cijelu 2023. godinu, optimalan nagib, 14 posto sistemskih gubitaka, paneli od 400 W. Referentni automobil je VW ID.4 na 15.000 km godišnje, kojemu s krova treba 2.897 kWh godišnje, odnosno 7,9 kWh dnevno. Računato je kao da se sve što krov proizvede nudi automobilu, bez kućne potrošnje — s njom bi upotrebljivih sati bilo manje, ne više.
Izračunaj za svoj slučaj
Otvori kalkulator i unesi adresu i automobil — dobit ćeš broj panela i rok povrata za svoju lokaciju. Zanima li te kada tijekom dana ima najviše smisla puniti, tu je planer punjenja.