Prva godina net-billinga: isplati li se solarna elektrana i dalje? (stvarne brojke)
Prošlo je osam mjeseci otkad je net-metering zamijenjen net-billingom. Pogledali smo što se stvarno dogodilo s isplativošću — i zašto uz pravu veličinu i samopotrošnju solar i dalje ima smisla.
Podsjetnik: što se promijenilo
Od 1. siječnja 2026. Hrvatska je net-metering zamijenila net-billingom. Prije toga mreža je bila besplatna baterija — višak si predao i kasnije povukao po istoj cijeni. Sada se proizvedena i potrošena struja obračunavaju odvojeno: višak prodaješ po niskoj tržišnoj cijeni (oko 0,05 €/kWh), a struju kupuješ po punoj (oko 0,15–0,18 €/kWh). Cijeli kontekst razložili smo u vodiču net-billing od 2026..
Strah i stvarnost
Kad je promjena najavljena, mnogi su zaključili da solar „više nema smisla”. Osam mjeseci kasnije slika je drukčija: elektrane dobro dimenzionirane za stvarnu dnevnu potrošnju i dalje se isplate, a one predimenzionirane — koje guraju višak u mrežu — jesu izgubile. Promijenilo se pravilo igre, ne isplativost sama.
Vrijedi to pogledati i šire. Kad smo isti sustav propustili kroz trinaest gradova od Ljubljane do Atene, pokazalo se da cijena struje objašnjava tri četvrtine razlike u povratu, a količina sunca tek trećinu — i da poticaj FZOEU spušta povrat u Zagrebu s 6,1 na 3,1 godine, više nego cijeli raspon sunca u regiji.
Brojke nakon osam mjeseci
Ključna brojka je samopotrošnja — udio struje koji potrošiš dok se proizvodi. Bez ikakve prilagodbe kućanstvo potroši 25–35% proizvodnje; ostatak ode u mrežu po niskoj cijeni. Uz bateriju ili pametan raspored velikih trošila, samopotrošnja raste na 60–75% — a svaki taj postotak vrijedi punu maloprodajnu cijenu koju nisi platio.
Tri stvari koje su spasile isplativost
- Samopotrošnja, osobito električni auto. Najveći dnevni potrošač koji „popije” višak dok Sunce grije.
- Baterija — sada subvencionirana. FZOEU je u 2026. prvi put izdvojio novac baš za baterije. Kako je dimenzionirati: koliku bateriju kupiti pod net-billingom.
- Prava veličina. Elektrana skrojena za dnevnu potrošnju, a ne za „koliko stane na krov”.
Najveća pogreška: predimenzioniranje
Pod net-billingom, elektrana koja proizvodi puno više nego što možeš potrošiti danju znači puno viška prodanog jeftino. Veće više nije bolje — bolje je točno.
Isplati li se krenuti u 2026.?
Da. Uz FZOEU subvenciju do 50% i pravilnu veličinu, rok povrata u Hrvatskoj i dalje je 7–10 godina, dok paneli rade 25 i više. Kombinacija s električnim autom taj rok dodatno skraćuje, jer diže samopotrošnju bez trošenja na bateriju.
Provjeri svoj slučaj
Otvori kalkulator za kuću i unesi godišnju potrošnju s računa — vidiš koliko panela treba tvojoj kući i kolika je realna ušteda pod net-billingom. Električni automobil možeš dodati, ali nije uvjet.